„Karv, ta slana kmetska,
stubičanska karv,
ta čarna, čerlena,
vonjhava gosta karv,
zakaj curi ta gluha, masna, slepa,
strahotno mlačna karv?
Kmična, gliboka, čemerna, kam, zakaj kaple kri?“

           Preuzeto iz Krleža, Miroslav. Balade Petrice Kerempuha, 64.

Krajem siječnja 1573. godine hrvatski seljaci pod vodstvom Ambroza Gupca podignuli su na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu bunu u historiografiji poznatiju kao Velika seljačka buna ili seljački rat. 

Osnovni uzroci podizanja buna tijekom 16. stoljeća u hrvatskim zemljama bili su ekonomske prirode (porezni tereti državi i crkvi, veća naturalna davanja i propast kmetske trgovine) koji su doprinijeli pogoršanju životnih uvjeta seljaka. Na stubičkom vlastelinstvu tijekom 1572. godine osnovan je tajni seljački pobunjenički savez na čelu s Ambrozom Gupcem, Ivanom Pasancem i Ivanom Mogaićem. Prema popisu crkvene desetine iz 1560. godine, zabilježeni su u selu Hižakovcu Grgur i Jambrek (Ambroz) Gubec (Gwbecz). Članovi te obitelji bili su u posjedu vinograda na brdu Stubičici. Na stubičkom vlastelinstvu Franje Tahija, Ambroz Gubec spominje se u kontekstu podanika koji je u stubičkom urbaru iz 1566. godine upisan kao inkvilin(kmet bez zemlje). U povijesnim se izvorima Gubec naziva begom, a pod imenom Matija, spominje se u historiografiji tek od 1622. godine. 

Seljaci su pobunom htjeli ostvariti povratak s naturalne na novčanu rentu, ukidanje ograničene seoske trgovine i otvaranje trgovinskih putova te su bili protiv feudalnog izrabljivanja općenito. U „borbi za pravicu“ pridružili su im se i kmetovi s područja Kranjske i Štajerske.

Ove godine obilježava se 447. obljetnica izbijanja znamenite „borbe za pravicu“. Buna, iako je trajala svega dvanaest dana, ostavila je neizbrisiv trag u hrvatskoj historiografiji, književnosti i umjetnosti, ali i u narodnim predajama u kojima je lik Ambroza Gupca zastupljen kao simbol društvene borbe protiv nepravde. Danas, jedini živući „svjedok“ seljačke bune i „puntanja“ kmetova Gupčeva je lipa iz Gornje Stubice, proglašena 1957. godine zaštićenim spomenikom prirode, pod čijom su se krošnjom okupljali nezadovoljni seljaci. 

Virtualnom izložbom i izborom predmeta različitog porijekla i vremena nastanka iz fundusa Hrvatskog povijesnog muzeja cilj je pružiti uvid u uzroke bune, položaj seljaka te njihova pokušaja ostvarenja boljih ekonomskih i socijalnih uvjeta života. Njome se ukazuje na sukob vlastele, bitku kod Stubičkih Toplica i sudbinu seljaka te konačno prezentiraju predmeti i umjetnička djela nastala na temu znamenite bune.