„U proteklih 180 godina izmijenilo se pet država u kojima su Hrvati živjeli, a Matica hrvatska opstala je i ostala svjetionikom hrvatske kulture, znanosti i prosvjete.“

Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske
Govor na proslavi 180. obljetnice Matice hrvatske
Hrvatsko narodno kazalište, 13. lipnja 2022.

***

U povodu 180. obljetnice osnutka Matice hrvatske, Hrvatski povijesni muzej u suradnji s Maticom hrvatskom predstavlja na zagrebačkome Strossmayerovu trgu II. izložbu iz ciklusa izložbi „HISMUS Parkour“, pod naslovom Matičine Matice – predsjednici Matice hrvatske 1842–2022. Izložba traje od 16. do 22. listopada 2022. Uz izložbu se u Matici hrvatskoj 21. i 22. listopada 2022. održavao znanstveni skup Predsjednici Matice hrvatske 1842–1996.

Matica hrvatska, najstarija kulturna ustanova i nakladnička kuća hrvatskoga naroda, samostalna je, neprofitna i nevladina udruga koja sa Središnjicom u Zagrebu i sa stotinu dvadeset ogranaka u Hrvatskoj i inozemstvu djeluje kao književno, znanstveno i kulturno društvo koje promiče hrvatski nacionalni i kulturni identitet u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života. Među 10 000 svezaka Matičinih knjiga i časopisa nalazimo gotovo sva važnija imena hrvatske književnosti i znanosti: »u njoj je izlazilo gotovo sve što se u Hrvatskoj od vrijednosti produciralo« (Antun Barac). Maticu hrvatsku danas podržava više od 4000 njezinih članova.

Čelni ljudi Matice ‒ njezini predsjednici ‒ glavni su predstavnici Matičina programa i rada u javnosti te o njihovu znanju, umijeću, karakteru i držanju uvelike ovisi percepcija i ugled ove institucije u narodu. Maticu su dosad vodila dvadeset šestorica predsjednika, a ova je izložba posvećena njima – Matičinim Maticama.

Matica je utemeljena nastojanjem hrvatskih preporoditelja 1842. u Zagrebu, u doba buđenja nacionalne svijesti i konstituiranja moderne hrvatske nacije, sa svrhom promicanja općekulturnih, književnih i gospodarskih ideja Hrvatskoga narodnog preporoda putem knjiga i časopisa tiskanih na književnom jeziku novoštokavske osnovice. Isprva djeluje pod imenom Matica ilirska kao nakladnički fond Ilirske čitaonice čiji su osnivači i članovi u to doba pokrenuli osnivanje niza temeljnih narodnih kulturnih i gospodarskih ustanova, poput kazališta, muzeja i Gospodarskoga društva.

Prvi je predsjednik Matice ‒ ujedno i predsjednik Čitaonice ‒ Janko Drašković. Iza njega na predsjedničkome mjestu slijede Ambroz Vranyczány Dobrinović, Ivan Mažuranić i Matija Mesić. Od 1874. (kada se Matica reformira i mijenja ime u Matica hrvatska) pa do kraja austrougarske ere 1918., Maticom predsjedavaju Ivan Kukuljević Sakcinski, Tadija Smičiklas, Ivan Trnski, Gjuro Arnold, Oton Kučera i Krsto Pavletić. U međuratnom razdoblju za predsjednike Matice birani su Fran Tućan, Dragutin Domjanić, Albert Bazala i Filip Lukas koji Maticu vodi i za vrijeme Drugoga svjetskog rata. U drugoj, socijalističkoj Jugoslaviji, Maticu do prisilnoga prestanka njezina rada 1972. vode Mihovil Nikolić, Gustav Krklec, Jakša Ravlić, Hrvoje Iveković i Ljudevit Jonke. Obnovljenu Maticu u neovisnoj i samostalnoj hrvatskoj državi od 1990. predvode Petar Šegedin, Vlado Gotovac, Josip Bratulić, Igor Zidić, Stjepan Damjanović, Stipe Botica i Miro Gavran.

___________


Autori izložbe: Petra Braun, Josip Brleković, Ana Filep
Grafičko oblikovanje: Ana Filep