Izložba sedamdesetprva
Izložba Hrvatskog povijesnog muzeja „sedamdesetprva“
Galerija Klovićevi dvori, prizemlje
izložba je za javnost otvorena od 12. siječnja do 13. ožujka 2022.
Godina 1971. jedna je od prijelomnih godina u kojoj je simbolički sažeto iznimno dinamično razdoblje hrvatske suvremene povijesti, danas opće poznato pod nazivom Hrvatsko proljeće. Riječ je o reformnom pokretu u kojem se prvi put otvoreno, slobodno i masovnije izražavalo nezadovoljstvo hrvatskih građana položajem Hrvatske u tadašnjoj višenacionalnoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Tražila se veća samostalnost Hrvatske, nacionalna ravnopravnost u jeziku, gospodarstvu i kulturi.
Tri glavna nositelja hrvatskog reformnog pokreta bili su reformno krilo Saveza komunista Hrvatske, Matica hrvatska i studentski pokret. Oni nisu imali zajednički program i unutar njih samih očitovale su se razlike i događala razmimoilaženja u pristupu i metodama, dok ih je opći hrvatski nacionalni interes sve ujedinjavao. Vidljivo obilježje pokreta bilo je isticanje hrvatskog identiteta i kulture u gotovo svim segmentima društva, uz veliku podršku javnosti.
Vrhunac, a ujedno i dramatičan kraj, pokret je doživio upravo 1971., kada započinje dugogodišnje razdoblje „hrvatske šutnje“. Represivni aparat jednopartijske diktature s Josipom Brozom Titom na čelu surovo se obračunao s njegovim nositeljima.
Dvadeset godina poslije, proljećari, tj. nosioci hrvatskoga reformnog pokreta sudjelovali su u ostvarivanju potpune hrvatske samostalnosti, a njihova nastojanja s početka sedamdesetih godina 20. st. također su utkana u taj proces.
Izložba sadrži šest kronološko – tematskih cjelina. Uz uvodni pregled događaja do 1971. pod nazivom „Neka bude živost …“, u četiri glavne izložbene cjeline donosi se kronološki slijed zbivanja kroz 1971. godinu i to putem djelovanja triju skupina oko kojih se pokret stvarao – reformista, matičara i studenata. Cjeline nose simbolične nazive po godišnjim dobima, koja više simbolički nego strogo kalendarski, odgovaraju razvojnim fazama samog reformnog pokreta. Širi kontekst vremena donosi se pregledom općedruštvenih zbivanja u zemlji i svijetu. Posljednja cjelina pod nazivom „Čuvanje nade“ upućuje na posljedice sloma pokreta te sadržava sjećanja svjedoka vremena i njihovih obitelji na „sedamdesetprvu“ i to 50 godina poslije.
Hrvatski povijesni muzej kao ključna nacionalna baštinska ustanova, izložbu o prijelomnoj 1971. godini uključila je u svoju kontinuiranu stručnu i izložbenu djelatnost u obradi značajnih tema iz hrvatske povijesti ne predviđajući okolnosti u kojima se Muzej zatekao nakon posljedica potresa, zbog kojih do daljnjeg nije u mogućnosti djelovati u vlastitom prostoru.
Izražavamo zahvalnost Galeriji Klovićevi dvori na ustupljenom prostoru i kolegijalnoj pomoći te svima koji su pridonijeli ostvarenju izložbe.
idejna koncepcija: Ana Filep
autori: Mislav Barić, Petra Braun, Ana Filep, Andreja Smetko
likovni postav i vizualni identitet: Ana Filep, Maja Karić
izložbene ilustracije: Milan Trenc
multimedija: Ivan Sertić, Zdenka Šinkić, Brojka Kreativnih Produkcija, New Hint, RED Studio
svjedočanstva: Anto Aščić, Ivan Bekavac, Aleksandra Brnetić, Leo Budin, Dražen Budiša, Gaetano Čehić, Ivan Zvonimir Čičak, Željka Čorak, Drago Ćutuk, Stjepan Damjanović, Drago Diklić, Božo Došen, Ana Gotovac, Branko Ivanda, Enes Kišević, Ines Kovačević, Galiano Labinjan, Boris Ljubičić, Alojz Majetić, Zvonko Maković, Marčelo Marić, Dalibor Martinis, Tihomil Maštrović, Zvonimir Mikešić, Jakša Miličić, Ljerka Mintas Hodak, Vanja Mladina, Gabi Novak, Đim Pavičić, Slavka Pavić, Stjepan Sučić, Vojo Šiljak, Ivan Škarić, Goran Trbuljak, Branimir Tuškan, Vladislav Veselica, Snježana Veselica-Majhut, Antun Vrdoljak
posuditelji: obitelj Asić, Ivan Bekavac, obitelj Belušić, Marina Bregovac Pisk, Dražen Budiša, Krešimir Barić, Gaetano Čehić, Ivan Zvonimir Čičak, Petar Dabac, Nedeljko Dragić, obitelj Filep, Charlotte Frank, Ana Gotovac, Mario Jareb, Mirana Jušić, Marica Karakaš Obradov, Branko Knez, Ines Kovačević, Vjekoslav Kramberger, Ratko Krstičević, Savka Kučar-Dragičević, Jasna Kučar Kopić, Boris Ljubičić, Alojz Majetić, Zvonko Maković, Dalibor Margetić, Enes Midžić, Vanja Mladina, Ranko Murtić, Gabi Novak, Nada Orel, Jozefina Paradžik, Nikica Porubić, Vesna Slako, Slavko Sraga, Branka Stipančić, Stjepan Sučić, Snježana Veselica-Majhut, Nikola Vranjković, Antun Vrdoljak
Arhiv Tošo Dabac – Muzej suvremene umjetnosti, Arhiv Jugoslavije (Srbija), Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Čakavski sabor – Žminj, Državni arhiv u Gospiću, Državni arhiv u Slavonskom Brodu, Državni arhiv u Splitu, Državni arhiv u Zadru, Državni arhiv u Zagrebu, Etnografski muzej Zagreb, FACTUM, Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda, Galerija umjetnina Split, Gradski muzej Jastrebarsko, Gradski muzej Križevci, Gradski muzej Požega, Gradski muzej Varaždin, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Arhiv za likovne umjetnosti HAZU, Kabinet grafike HAZU, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe – Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta HAZU), Hrvatska kinoteka Hrvatskog državnog arhiva, Hrvatska radiotelevizija (producent i nositelj prava proizvođača), Hrvatski državni arhiv, Hrvatski glazbeni zavod, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski pomorski muzej Split, Hrvatski sabor (Knjižnica), Hrvatski športski muzej, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika – žrtava komunizma, Hrvatsko seljačko pjevačko društvo „Podgorac”, Knjižnice grada Zagreb – Gradska knjižnica, Knjižnica „Božidara Adžije“, Kulturno informativni centar, Matica hrvatska, Muzej Brodskog Posavlja, Muzej grada Koprivnice, Muzej grada Rovinja, Muzej grada Splita, Muzej Jugoslavije (Srbija), Muzej Like Gospić, Muzej policije Ministarstva unutarnjih poslova RH, Muzej suvremene umjetnosti, Muzej Valpovštine, Muzej za umjetnost i obrt, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Općina Stara Gradiška, Satiričko kazalište Kerempuh, SRCE – Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu (Arhiv), Zavičajni muzej Ozalj, Zavičajni muzej Slatina
konzultanti: Josip Brleković (Matica hrvatska), Dražen Budiša, Ivan Zvonimir Čičak, Marko Golub (Hrvatsko dizajnersko društvo), Veljko Krulčić, Juraj Kukoč (Hrvatska Kinoteka HDA), Zorislav Lukić (Matica hrvatska), Ivica Miškulin (Hrvatsko katoličko sveučilište), Patricia Počanić (Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Stjepan Sučić
zahvale: Jelena Balog Vojak, Mihaela Barbarić, Diana Bavčević, Uršula Bešlić, Nada Bezić, Ozren Blagec, Kristina Bonjeković Stojković, Leon Bošnjak, Aida Brenko, Vladimir Brnardić, Lana Bubenik, Vanja Budišćak, Sanja Bunić, Katarina Bušić, Sanja Bzik, Radovan Cukić, Domagoj Čapalija, Ksenija Čelar Repač, Marijan Čipčić, Krešimir Čokolić, Dinko Čutura, Andreja Der-Hazarijan Vukić, Marko Dizdar, Ivana Domanović, Jasna Đurđević, Dražen Ernečić, Ante Gverić, Nada Galant, Tea Hatadi, Marko Horvat, Jasna Jakšić, Draženka Jalšić Ernečić, Petra-Marija Jelčić, Ivan Jelić, Irena Jelić, Helena Jelinek Mareljić, obitelj Jurdana, Igor Kačorovski, Maja Karić, Dario Kobešćak, Ivan Kokeza, Ana Kranjčić, Dejan Kršić, Vlatka Lemić, Lana Lovrenčić, Edin Mahmuljin, Dinko Majcen, Dane Mandić, Miljenko Manjkas, Ivica Mataija, Branka Martinčić, Tatjana Melnik, Liljana Miklec, Vanja Mladineo, Anamarija Nejašmić, Hrvoje Nemet, Ivica Nevešćanin, Željka Petrović Osmak, Velimir Paušić, Snježana Pavičić, Ružica Pepelko, Marija Perkec, Branimir Pešut, Nikola Piskač, Dražen Posavec, Josip Prgomet, Nenad Puhovski, Ljubomir Radić, Valentina Radoš, Mislav Radošević, Marko Radovanović, Gordan Ravančić, Miroslav Razum, Leon Rizmaul, Darko Rubčić, Davorin Rudolf, Draženko Samardžić, Nikola Seiwerth, Maja Sever, Marija Stipišić Vuković, Marijan Sutlović, Josip Šiklić, Zdenka Šinkić, Ana Štimac, Snježana Šute, Romana Tekić, Spomenka Težak, Tajana Ujčić, Ljiljana Vilus Japec, Toni Volarić
tehnički postav: Hrvatski povijesni muzej: Mirana Jušić, Ivo Margaretić, Ozren Solić, Ivica Tarle
Galerija Klovićevi dvori
rasvjeta: Ivica Tarle
kustos koordinator: Danijela Markotić, Galerija Klovićevi dvori