Pula: 18 ti je desetljeća tek... 180 godina Matice hrvatske 1842.–2022.

Izložbu Hrvatskoga povijesnog muzeja i Matice hrvatske „18 ti je desetljeća tek... 180 godina Matice hrvatske 1842–2022." predstavljamo na Narodnom trgu u Puli od 9. do 14. siječnja 2023.

Nakon Pule, u siječnju i veljači 2023. izložbu ćete moći vidjeti u Zadru i Zagrebu.

 

Hrvatski povijesni muzej priredio je u suradnji s Maticom hrvatskom izložbu „18 ti je desetljeća tek... 180 godina Matice hrvatske 1842.–2022.". Riječ je o gostujućoj izložbi za vanjske prostore koja se sastoji od 20 dizajniranih panoa na prosvjetljenim postamentima. Izložba prvo gostuje na Trgu Slobode u Osijeku (15-21. prosinca 2022.), a u siječnju i veljači 2023. moći ćete je vidjeti u Zadru, Puli i Zagrebu.

Matica hrvatska, najstarija kulturna ustanova i nakladnička kuća hrvatskoga naroda, samostalna je, neprofitna i nevladina udruga koja sa Središnjicom u Zagrebu i sa stotinu dvadeset ogranaka u Hrvatskoj i inozemstvu djeluje kao književno, znanstveno i kulturno društvo radi promicanja hrvatskoga narodnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života. Njezin rad danas podržava više od 4000 redovitih članova.

Utemeljena je nastojanjem hrvatskih preporoditelja 1842. u Zagrebu pod imenom Matica ilirska, u doba buđenja nacionalne svijesti i konstituiranja moderne hrvatske nacije sa svrhom promicanja općekulturnih, književnih i gospodarskih ideja Hrvatskoga narodnog preporoda putem knjiga i časopisa tiskanih na jedinstvenom književnom jeziku. Od 1874. djeluje pod današnjim imenom sa zadaćom prosvjećivanja hrvatskog naroda – izdaje beletrističku i poučnu literaturu, promiče glazbene i likovne umjetnosti te potpomaže domaće zaslužne pisce, napose Matičine članove, u stvaralačkom radu »i na nevolji«.

Visoki umjetnički i znanstveni dometi Matičinih beletrističkih i znanstveno-popularnih izdanja, jasan stil i vrstan jezik njezinih autora te lijepa grafička i likovna oprema knjiga postali su prepoznatljivim obilježjima Matičinih izdanja. Zahvaljujući Matici hrvatskoj, početkom 20. stoljeća pokrenut je rad Društva hrvatskih književnika. Za vrijeme monarhističke Jugoslavije Matičin je kulturni program u Hrvatskoj bio prihvaćan i kao alternativna politička platforma otpora prema centralističkim i hegemonističkim tendencijama uperenima protiv interesa hrvatskoga naroda.

Sredinom pedesetih godina 20. stoljeća, kada joj je omogućeno osnivanje ogranaka diljem Hrvatske, Matica kreće s ozbiljenjem koncepta policentričnog razvoja hrvatske kulture. Zahvaljujući Matičinim ograncima u Hrvatskoj se stvara gusta mreža časopisa i drugih povremenih izdanja koja su imala presudnu ulogu u obnavljanju zamrlih i buđenju novih kulturnih snaga, a na komercijalno-trgovačkim temeljima 1960. utemeljen je u Zagrebu Nakladni zavod Matice hrvatske. Godine 1962. Matica pokreće biblioteku Pet stoljeća hrvatske književnosti, najutjecajniju hrvatsku književnu ediciju 20. stoljeća, a pet godina kasnije Matica inicira donošenje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika čime djelotvorno pokreće borbu za ravnopravan tretman hrvatskoga jezika u državnoj, političkoj, upravno-pravnoj, administrativnoj i prosvjetnoj praksi. Putem izdavaštva, društvenog i znanstvenog rada Središnjice i ogranaka početkom 1970-ih Matica sa svojih četrdesetak tisuća članova postaje jednim od glavnih nositelja ideja Hrvatskoga proljeća. Matičina periodika (posebice Hrvatski tjednik, Kritika, Dubrovnik) postaje javnom tribinom za rasprave oko »duhovne i teritorijalne integracije« Hrvata na kulturnom i političkom polju te politike »čistih računa« na privrednome planu. Matica se zalagala za legitimizaciju hrvatskoga nacionalnog identiteta, za političku, gospodarsku i kulturnu ravnopravnost te redefiniranje savezne jugoslavenske države. Na taj se način iz Matičine intelektualne jezgre širi ideja hrvatske jezične, kulturne i političke samostalnosti koja je političkom represijom ugušena krajem 1971. zajedno s Maticom kojoj je onemogućen rad sve do 1989. Nasreću, objavljivanje knjiga kao najvažniji aspekt ukupna Matičina rada nije prekinut jer je njezin nakladnički program nastavljen kroz rad Nakladnoga zavoda.

Uspostavljanjem hrvatske samostalnosti i nezavisnosti tijekom 1990/1991. obnavlja se rad Središnjice i Matičinih ogranaka izdavanjem knjiga, časopisa i novina te priređivanjem brojnih kulturnih i znanstvenih događanja, poput predstavljanja knjiga, znanstvenih simpozija, okruglih stolova, tribina, rasprava, stručnih i znanstvenih predavanja, koncerata klasične glazbe, likovnih izložbi. Zbog bogata kulturnog rada Matičini su ogranci u pojedinim hrvatskim mjestima nezaobilazni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života.

Matičinu povijest i djelatnost obilježava prije svega njezino nakladništvo. Već s prvom objavljenom knjigom, Osmanom Ivana Gundulića iz 1844., Matica hrvatska svojim je pristupom u odabiru rukopisa, redakcijskom i tehničkom pripremom te kvalitetnim tiskom knjiga i časopisa postavila temelje modernomu hrvatskom nakladništvu, dajući mu obrise zapadnoeuropskih izdavačkih uzora. U 180 godina postojanja, Matica hrvatska objavila je oko 4.500 naslova knjiga i časopisa u Zagrebu i više od 4.000 naslova knjiga i časopisa Matičinih ogranaka tiskanih po hrvatskim i drugim europskim gradovima. Matica hrvatska raspačala je među čitatelje nekoliko milijuna knjiga, stvorivši preko svojih povjerenika krajem 19. i početkom 20. stoljeća i vlastitu knjižarsku mrežu koju po učincima hrvatski knjižari nisu nadmašili sve do danas. Svojim programom i kontinuitetom rada Matica je izrasla u nacionalnu ustanovu i gotovo da nema značajnije hrvatske knjige, autora, društvenoga dogovora ili pokreta koji nije potekao iz kruga njezinih članova. Za ovu staru, ali iz desetljeća u desetljeće idejama i duhom obnavljanu ustanovu, književni povjesničar Antun Barac ustvrdio je kako njezina povijest predstavlja ujedno i povijest hrvatske kulture. Ovom prigodnom putujućom izložbom želimo pokazati da za takvu tvrdnju postoje nepobitni dokazi.