Dokumentacijska djelatnost Hrvatskog povijesnog muzeja osnovana je 2004. godine kada je zaposlen prvi dokumentarist. Međutim, dio dokumentacijske građe sakupljao se već i ranije (hemeroteka i foto dokumentacija). Sakuplja se, obrađuje i prezentira dokumentacijska tekstualna i audio-vizualna građa vezana uz djelovanje pojedinaca, grupa, institucija iz područja hrvatske povijesti i povijesti Muzeja. Ta je građa okupljena u fondove: hemeroteka, fototeka, videoteka, izložbena djelatnost i izdavaštvo. Tokom svog dugog postojanja, Hrvatski povijesni muzej organizirao je više od 300 izložbi, dokumentiranih fotografijama i odjecima u tisku. U dokumentacijskom arhivu su pohranjene sve publikacije, pozivnice i radni materijal nastao tijekom pripremanja izložbi ili sličnih događanja. Upravo građa sakupljena tijekom pripremanja značajnih izložbi pojedinih povijesnih događaja, čini najvrjednije cjeline muzejskog arhiva. Građa se postupno stručno obrađuje, digitalizira i informatički katalogizira kako bi zadovoljila potrebe zaposlenika u samoj ustanovi i bila dostupna vanjskim korisnicima.
U sklopu sekundarne dokumentacije evidentira se i dio razgranate muzejske aktivnosti: pedagoška djelatnost, konzervatorsko-restauratorski postupci.

Od 2007. godine u muzeju se digitaliziraju dokumentacijski fondovi, čime je pojednostavljena njihova distribucija korisnicima. Bogatu muzejsku sekundarnu dokumentaciju prije svega koriste stručnjaci same ustanove, kako za potrebe stručne i znanstvene obrade određenih tema, tako i za potrebe prezentacije ili pripreme tekstova za njihovo publiciranje.

U planu je osnivanje digitalnog fonda muzejskih plakata, arhivske dokumentacije o osnivanju i povijesti muzeja, te personalnog arhiva svih zaposlenika Muzeja, bivših i sadašnjih.

Info:
Jelena Balog Vojak, viša dokumentaristica
+385 (0)1 4851 900

Ana Filep, kustosica
+385 (0)1 4851 900

Ivana Asić, fotografkinja
+385 (0)1 4851 900 


Informacijska djelatnost postoji od 1998. godine kada je zaposlen prvi muzejski informatičar, a od 2004. spojena je s muzejskom dokumentacijom u jedinstvenu cjelinu. Informacijska tehnologija prisutna je u svjetskim muzejima od druge polovine šezdesetih godina 20. stoljeća. Rana uporaba računala svodila se na procese automatiziranja muzejske dokumentacije i upravljanja zbirkama, te razvoj dokumentacijskih standarda. Danas je gotovo nemoguće zamisliti rad u muzeju bez osobnog računala i prateće aplikacije za obradu muzejske građe. Muzej se više ne percipira samo kao zgrada već i kao proces i doživljaj. U skladu sa suvremenom svjetskom teorijom i praksom produkcije digitalne baštine promišljamo Muzej, danas i u budućnosti, kao informacijski i medijski muzej, koji komunicira sadržaje u različitim perceptivnim modalitetima, za različite skupine korisnika.

Info:
Zdenka Šinkić, informatičarka
+385 (0)1 4851 900