Povijesni zalog za budućnost: položena vremenska kapsula Hrvatskog povijesnog muzeja

Simboličan trenutak uoči obljetnice potresa

U Zagrebu je u subotu, 21. ožujka 2026., u sklopu obilaska lokacija zgrada javne namjene u gradu Zagrebu koje su obnovljene ili u postupku obnove, na gradilište Hrvatskog povijesnog muzeja na Griču stigli su predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Ministrica je, uoči šeste obljetnice zagrebačkog potresa, na gradilištu položila vremensku kapsulu, čime je simbolično obilježen ulazak obnove Muzeja u završnu fazu. 

Uz predstavnike Vlade, događaju su prisustvovali ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar, djelatnici Muzeja, kao i predstavnici institucija i stručnjaci uključeni u projekt obnove.

Ekskluzivan obilazak prostora budućeg postava

Neposredno nakon same ceremonije, uzvanici su obišli zgradu na Griču, nekadašnje sjedište Državnog hidrometeorološkog zavoda, koja će se nakon završetka obnove otvoriti u potpuno novoj ulozi – kao dio budućeg stalnog postava nacionalne povijesti.

Riječ je o prostoru bogate povijesti, nastalom na slojevima od prapovijesnog naselja do samostanskog sklopa, a u novijoj povijesti poznatom po meteorološkom opservatoriju iz kojeg se desetljećima oglašavao grički top. Upravo će taj prostor, zajedno s palačom Vojković – Oršić – Kulmer – Rauch, na adresi Matoševa 9, udaljenom tek stotinjak metara, činiti novu cjelinu Hrvatskog povijesnog muzeja.

Most kao prijelomni trenutak obnove

Kao trenutak polaganja vremenske kapsule simbolički je odabran početak izvedbe interpolacije spojnog mosta unutar palače na Griču – suvremenog arhitektonskog zahvata kojim će se povezati dva kraka iste zgrade i osigurati njezina puna funkcionalnost za muzejsku namjenu.

Kako je istaknuto tijekom događaja, riječ je o jednoj od ključnih faza projekta, trenutku u kojem se, nakon godina konstrukcijske i cjelovite obnove, prostor počinje oblikovati za svoju buduću muzejsku ulogu.

Projekt obnove obiju palača financira se sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije, državnog proračuna Republike Hrvatske i Mehanizma za oporavak i otpornost, a vrijedan gotovo 52 milijuna eura.

Što ostavljamo budućnosti?

U vremensku kapsulu, uz dokumente o samoj obnovi, pohranjeni su svakodnevni predmeti koji svjedoče o vremenu u kojem nastaje – primjerak dnevnih novina, kovanice eura s hrvatskim motivima i račun iz svakodnevne kupnje – ali i poruka djelatnika Muzeja budućim generacijama. U njoj podsjećaju da je „čuvanje baštine djelo koje nadilazi jednu generaciju“ te poručuju: „Čuvajte baštinu. Čuvajte identitet. Čuvajte domovinu.“

Muzej pred ostvarenjem povijesnog iskoraka – obnova pri kraju, ali posao tek počinje

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako se projekt nalazi u svojoj ključnoj fazi i dodala: „Presretni smo što će Hrvatski povijesni muzej napokon imati prostor za svoj stalni postav. Tražili smo godinama, desetljećima, adekvatan prostor i evo, u ovoj nesreći od potresa, uspjeli smo pronaći ovu zgradu.“

Završetak cjelovite i energetske obnove obiju palača – na adresama Grič 3 i Matoševa 9 – očekuje se do sredine 2026. godine. Time se zatvara jedno zahtjevno poglavlje, ali za Muzej tada započinje novo.

Slijedi priprema stalnog postava, u kojoj će se građa iz fundusa s više od 300.000 predmeta stručno obraditi, interpretirati i odabrati za izlaganje u skladu sa suvremenim muzeološkim koncepcijama i standardima struke. Ravnateljica Muzeja Matea Brstilo Rešetar ukratko je predstavila koncepciju stalnog postava pri čemu je otkrila da će se u bogatoj baroknoj palači u Matoševoj prikazati najranija hrvatska povijest, dok će ona od 1914. naovamo biti predstavljena upravo u palači na Griču.

Otvorenje stalnog postava planirano je krajem 2027. godine, dok se ne isključuje mogućnost da se dio prostora i ranije otvori publici predstavljanjem tema iz hrvatske povijesti povremenim izložbama.

Trenutak koji su generacije čekale

Ravnateljica Muzeja istaknula je da muzeološku važnost cijelog projekta, ali je naglasila i osobnu dimenziju ovog trenutka: „Ovo je trenutak koji su generacije muzealaca čekale. Dugo smo radili u uvjetima koji nisu omogućavali da našu građu pokažemo na način na koji zaslužuje. Danas smo korak bliže tome da hrvatska povijest konačno dobije svoj prostor – i to je, profesionalno i osobno, iznimno emotivno.“

Hrvatski povijesni muzej, koji ove godine obilježava 180 godina od osnutka kao sljednik Narodnog muzeja iz 1846., prvi će put u svojoj povijesti dobiti stalni postav nacionalne povijesti.

Muzej i izvan svojih zidova

I dok traje obnova i priprema stalnog postava, Muzej nastavlja djelovati i izvan svojih budućih prostora, surađivati s drugim kulturnim institucijama i samostalno realizirati programe. Dio toga već je dostupan javnosti kroz Muzejsku zonu u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb, čime se muzejska građa i priče približavaju široj publici i izvan tradicionalnog izložbenog konteksta.