Nova izložba!
Matičine Matice – predsjednici Matice hrvatske 1842–2022.
II. izložba Hrvatskog povijesnog muzeja iz ciklusa izložbi HISMUS Parkour
Strossmayerov trg (Zagreb), 16. – 22. listopada 2022.
U povodu 180. obljetnice osnutka Matice hrvatske, Hrvatski povijesni muzej u suradnji s Maticom hrvatskom predstavlja na zagrebačkome Strossmayerovu trgu II. izložbu iz ciklusa izložbi „HISMUS Parkour“, pod naslovom Matičine Matice – predsjednici Matice hrvatske 1842–2022. Izložba traje od 16. do 22. listopada 2022.
Također vas podsjećamo na znanstveni skup Predsjednici Matice hrvatske 1842–1996., koji se 20. i 21. listopada 2022. održava u Matici hrvatskoj (Ulica Matice hrvatske 2, Dvorana Jure Petričevića). Skup će okupiti dvadesetak znanstvenika koji će se svojim izlaganjima osvrnuti na djelovanje prethodnih Matičinih predsjednika koji su obilježili njezinu bogatu povijest, počevši s osnivačem grofom Jankom Draškovićem, zaključno s Vladom Gotovcem. Dvodnevni je skup dio programa u povodu 180. obljetnice postojanja Matice hrvatske koja se odvija tijekom cijele godine. Program su poduprli brojni sponzori i donatori, a znanstveni se skup održava uz potporu HEP-a.
Matica hrvatska, najstarija kulturna ustanova i nakladnička kuća hrvatskoga naroda, samostalna je, neprofitna i nevladina udruga koja sa Središnjicom u Zagrebu i sa stotinu dvadeset ogranaka u Hrvatskoj i inozemstvu djeluje kao književno, znanstveno i kulturno društvo koje promiče hrvatski nacionalni i kulturni identitet u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života. Među 10 000 svezaka Matičinih knjiga i časopisa nalazimo gotovo sva važnija imena hrvatske književnosti i znanosti: »u njoj je izlazilo gotovo sve što se u Hrvatskoj od vrijednosti produciralo« (Antun Barac). Maticu hrvatsku danas podržava više od 4000 njezinih članova.
Čelni ljudi Matice ‒ njezini predsjednici ‒ glavni su predstavnici Matičina programa i rada u javnosti te o njihovu znanju, umijeću, karakteru i držanju uvelike ovisi percepcija i ugled ove institucije u narodu. Maticu su dosad vodila dvadeset šestorica predsjednika, a ova je izložba posvećena njima – Matičinim Maticama.
Matica je utemeljena nastojanjem hrvatskih preporoditelja 1842. u Zagrebu, u doba buđenja nacionalne svijesti i konstituiranja moderne hrvatske nacije, sa svrhom promicanja općekulturnih, književnih i gospodarskih ideja Hrvatskoga narodnog preporoda putem knjiga i časopisa tiskanih na književnom jeziku novoštokavske osnovice. Isprva djeluje pod imenom Matica ilirska kao nakladnički fond Ilirske čitaonice čiji su osnivači i članovi u to doba pokrenuli osnivanje niza temeljnih narodnih kulturnih i gospodarskih ustanova, poput kazališta, muzeja i Gospodarskoga društva.
Prvi je predsjednik Matice ‒ ujedno i predsjednik Čitaonice ‒ Janko Drašković. Iza njega na predsjedničkome mjestu slijede Ambroz Vranyczány Dobrinović, Ivan Mažuranić i Matija Mesić. Od 1874. (kada se Matica reformira i mijenja ime u Matica hrvatska) pa do kraja austrougarske ere 1918., Maticom predsjedavaju Ivan Kukuljević Sakcinski, Tadija Smičiklas, Ivan Trnski, Gjuro Arnold, Oton Kučera i Krsto Pavletić. U međuratnom razdoblju za predsjednike Matice birani su Fran Tućan, Dragutin Domjanić, Albert Bazala i Filip Lukas koji Maticu vodi i za vrijeme Drugoga svjetskog rata. U drugoj, socijalističkoj Jugoslaviji, Maticu do prisilnoga prestanka njezina rada 1972. vode Mihovil Nikolić, Gustav Krklec, Jakša Ravlić, Hrvoje Iveković i Ljudevit Jonke. Obnovljenu Maticu u neovisnoj i samostalnoj hrvatskoj državi od 1990. predvode Petar Šegedin, Vlado Gotovac, Josip Bratulić, Igor Zidić, Stjepan Damjanović, Stipe Botica i Miro Gavran.